Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja.

Isto tako istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, nalazi se osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je – uz Bugarsku, Italiju, Grčku,Finsku, Norvešku i Letoniju – i Hrvatska.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače svake godine, s ciljem davanja podrške naporima u iskorjenjivanju siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve.

Socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, naglasila je Opća skupština UN-a u rezoluciji kojom je 2007. utemeljila Svjetski dan socijalne pravde.

Hrvatsku na tom putu očekuju znatni napori, između ostalih uklanjanje sustavnih problema u zaštiti ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, kao i zagovaranje kvalitetnijih propisa. U posljednje vrijeme to je uključivalo preispitivanje propisa o pravima nezaposlenih i osoba na stručnom osposobljavanju, zdravstvenoj zaštiti, financiranju udruga civilnog društva te na paket zakona u sklopu porezne reforme.

Za postizanje socijalne pravde u Hrvatskoj potrebno je i da Sabor ratificira Revidiranu socijalnu povelju. Naime, prvotnu verziju ovog dokumenta Vijeća Europe, koja je usvojena 1961. i naziva se „socijalnim ustavom Europe“, Hrvatska je potpisala, no Revidiranu još nije ratificirala.