Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja.

Isto tako istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, nalazi se osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je – uz Bugarsku, Italiju, Grčku,Finsku, Norvešku i Letoniju – i Hrvatska.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače svake godine, s ciljem davanja podrške naporima u iskorjenjivanju siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve.

Socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, naglasila je Opća skupština UN-a u rezoluciji kojom je 2007. utemeljila Svjetski dan socijalne pravde.

Hrvatsku na tom putu očekuju znatni napori, između ostalih uklanjanje sustavnih problema u zaštiti ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, kao i zagovaranje kvalitetnijih propisa. U posljednje vrijeme to je uključivalo preispitivanje propisa o pravima nezaposlenih i osoba na stručnom osposobljavanju, zdravstvenoj zaštiti, financiranju udruga civilnog društva te na paket zakona u sklopu porezne reforme.

Za postizanje socijalne pravde u Hrvatskoj potrebno je i da Sabor ratificira Revidiranu socijalnu povelju. Naime, prvotnu verziju ovog dokumenta Vijeća Europe, koja je usvojena 1961. i naziva se „socijalnim ustavom Europe“, Hrvatska je potpisala, no Revidiranu još nije ratificirala.

Robert Schuman (1886 – 1963) francuski ministar vanjskih poslova, smatra se ocem Europskog jedinstva i osnivačem ujedinjene europe. Zajedno sa Jean Monnet-om osmislio je projekt objedinjavanja francuske i njemačke proizvodnje ugljena i čelika, strateške industrije u to vrijeme. Schuman je preuzeo političku odgovornost za ovu inicijativu iznoseći povijesnu deklaraciju pred francuskim i međunarodnim predstavnicima tiska 9. svibnja 1950.

“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti solidarnost de facto. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke…”