Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996. godine, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora epa Judita, dovršenog u Splitu na današnji datum 1501. godine.

Organizacijom Noći knjige, Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava objedinjeni su u jedinstvenu manifestaciju, te knjižnice, knjižare, škole, javni prostori i ustanove diljem Hrvatske 23. travnja od 18 sati do 1 sat iza ponoći obiluju raznovrsnim programom, brojnim sniženjima i popustima, besplatnim učlanjenjima. Od 2014. godine, osim u prostor specijalnih knjižnica, muzeja, klubova i kina, Noć knjige ulazi i u bolnice i zatvore.

Ciljevi manifestacije Noć knjige su:
– obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige,
– promicanje knjige, kulture čitanja, prevođenja, izdavaštva, knjižnica, autora i čitatelja,
– povezivanje institucija, organizacija, neprofitnih i interesnih skupina te tvrtki koje se bave knjigom u svrhu promicanja knjige i kulture čitanja,
– poboljšanje suradnje knjižara, nakladnika, medija i državnih institucija te otvaranje dijaloga između književne produkcije i publike,
– organizacija javnih tribina, okruglih stolova i rasprava koje bi poticale na međusobni dijalog u rješavanju problema statusa knjige, autora, prevoditelja, izdavača i knjižnica,
– povezivanje lokalnih zajednica

.

Na konferenciji UNESCO-a 1969.godine John McConnel predstavio je ideju obilježavanja Dana Zemlje. Prvi put je obilježen 22. travnja 1970. na poticaj američkog senatora Gaylonda Nelsona po uzoru na tada popularne antiratne skupove na američkim sveučilištima. To je bila prva masovna demonstracija za okoliš, sudjelovalo je više od 20 milijuna ljudi, a prozvana je „nacionalnim skupom o okolišu“.

Službeno se obilježava od 1992.godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou usklađen program za promicanje održivog razvoja.
U Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990.godine.

Ovim se Danom želi skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji. Naglim razvojem industrije i porastom potrebe za energijom dolazi do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanog iskorištavanja fosilnih goriva. Također, želi se potaknuti ljude da ponovno uspostave kontakt s prirodom i postanu svjesni ekološke krize. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostići 50% recikliranja do 2020.godine.

Gostovali smo u susjednoj Graditeljsko-geodetskoj tehničkoj školi i održali par prezentacija na temu: Europa i mi i što znači biti građanin EU

Svjetski dan Roma, 8. travnja obilježava se čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma.

Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Gyelem, gyelem (˝idem, idem˝).

Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je
i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva ˝Rom˝, što na romskom jeziku znači čovjek. Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. godine u Poljskoj odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren 1. Kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježvati u cijelom svijetu.

Prema popisu stanovništva provedenom u 2011. godine u Hrvatskoj ima 16.975 Roma, a najviše ih je u Međimurskoj županiji.